Aspergerov sindrom je pervazivni razvojni poremećaj koji se karakteriše nemogućnošću funkcionisanja u društvu i nerazumevanjem socijalnih odnosa.
Termin Aspergerov sindrom uvela je Lorna Ving kako bi se odredila diferencijalna dijagnostika u odnosu na decu sa tipičnim (Kanerovim) autizmom, od koje se razlikuju po težini poremećaja (nerazvijen govor, bez kontakta pogledom, potpuno isključeni).
KLINIČKA SLIKA
Jezičke sposobnosti:
- razvoj govora uglavnom kasni, ali se kasnije razvije fluentan govor
- uglavnom je prisutan agramatizam
- neologizmi
- često koriste reči koje više odgovaraju odraslim osobama nego deci
- teškoće u oblasti razumevanja složenih verbalnih naloga
- teškoće prostorno-vremenske orijentacije
- nemogućnost razumevanja, obrade i opisivanja svojih i tuđih emocija
- teškoće u razumevanju relacionih termina ( zamenice i predlozi)
- izmenjena prozodija, glas uglavnom visok, modulacija je izmenjena tako da glas ima monoton kvalitet
- teškoće u razumevanju promena u glasu sagovornika (kada se reč –HAJDE kaže na različite načine, npr. na blag način uz osmeh i grubo uz adekvatnu facijalnu ekspresiju, oni ne primećuju razliku u značenju )
- teškoće u konverzaciji sa drugima ( teškoće u započinjanju razgovora, interakciji sa drugom osobom, slušanju šta druga osoba ima da kaže, redosled u konverzaciji, korišćenje zamenica)
- teškoće u razumevanju metafora i ironije
- oštećeno semantičko razumevanje
- otežano prepričavanje i opisivanje (neorganizovano, ne prati sled događaja, teškoće odvajanja bitnog od nebitnog, teško uspevaju da prenesu značenje priče sagovorniku)
- teškoće u pragmatskom korišćenju govora (upotreba govora koja nije u skladu sa socijalnom situacijom)
Neverbalna komunikacija
- ograničena upotreba gestova
- ograničena facijalna ekspresija
- neobičan pogled (kratak kontakt pogledom, zurenje u druge ljude)
Motorika
- kasnije prohodavanje
- loša koordinacija
- nespretnost
- loša gruba i fina motorika
- teško uče da voze bicikl
- teško se uključuju u grupne sportove i igre
IQ
-na svim nivoima, od natprosečne inteligencije do mentalne retardacije
Igra
-smanjena sposobnost zajedničke pažnje (ne uključuju drugog u igru, niti konverzaciju osim ako nije u pitanju tema koja je predmet njihovih specifičnih interesovanja)
- siromašna simbolička igra, teškoće u igranju uloga
Socijalni odnosi
- slaba zainteresovanost za socijalne aktivnosti
- usredsređenost na jednu aktivnost
- problem dvosmerne komunikacije, ova deca često govore samo o onome što ih interesuje bez naročite želje da se sasluša sagovornik i uvaži njegovo mišljenje
- potreba za rutinom, navika da određene aktivnosti rade uvek na isti način ili određeno vreme
- emocionalna nezrelost, često su razdražljivi, plaču i negoduju ako stvari ne funkcionišu kako su oni želeli
- nedostatak empatije, ova deca ne mogu zamisliti kako se druge osobe osećaju i šta misle u datoj situaciji, ne razumeju da druge osobe imaju osećanja, želje i potrebe
- sve shvataju bukvalno, ne razumeju šalu i sarkazam
Većina dece sa Aspergerovim sindromom ima poremećaj senzorne integracije u vidu hipersenzibilnosti. Jaka svetlost, određene teksture ili boje, određeni zvukovi mogu značajno narušavati detetovo svakodnevno funkcionisanje.
Ponašanje
Kod ove dece mogu se javiti problemi u ponašanju kao što su odbijanje saradnje na času ili tretmanu, ponekad autoagresija (ujedanje svoje ruke) i agresija (ujedanje i udaranje druge osobe). Postoji mnogo razloga zbog kojih dete sa Aspergerovim sindromom rade ili govore stvari koje su nama nerazumljive ili ekscentrične.
Važno je da odredimo koji je uzrok određenog ponašanja kako bismo mogli da napravimo odgovarajuću strategiju i adekvatno odreagujemo u cilju smanjivanja i potpunog gašenja negativnog ponašanja. Prvi korak se odnosi na beleženje sledećih informacija:
- kada se to ponašanje javilo i ko je bio prisutan
- šta se desilo neposredno pre pojave ponašanja
- opis događaja
- kako je roditelj reagovao
- šta se posle desilo
U ovakvim situacijama, najvažniji sistem podrške i rešavanja problema leži u programu rane intervencije i multidisciplinarnom pristupu u čijem središtu su bazična polazišta ABA metode.