Šta je mucanje?
Mucanje je poremećaj fluentnosti (tečnosti) govora koji se ispoljava u vidu isprekidanosti i nepravilnosti govornog procesa, usled grčeva organa za artikulaciju (jezika, usana, nepca), fonaciju (glasnice) i disanje (dijafragme i mišića grudnog koša).
Mucanje predstavlja poremećaj ritma i tempa govora koji se ispoljava na razne načine:
- ponavljanjem ili produžavanjem glasova, slogova ili reči
- zastojem u govoru
- neadekvatnim pauzama u sredini reči ili na početku( I-dem da s-e še-tam.)
- ubacivanjem različitih glasova ili uzrečica
- teškoćama disanja (disanje postaje kratko I isprekidano)
- strahom od govora
- tikovima
- različitim pokretima ruku, nogu i trupa
- pojačanim znojenjem
- crvenilom lica
- ubrzanim radom srca - izbegavanjem kontakta pogledom
- remećenjem ritma spavanja i hranjenja
Uzroci mucanja
Etiologija mucanja još uvek nije dovoljno razjašnjena. Ipak, znamo da se mucanje javlja kod one dece koja imaju predispoziciju, ali u sadejstvu sa faktorima sredine koji mogu biti okidači ove pojave.
Dve forme mucanja
Klonično mucanje odnosi se na ponavljanje početnog glasa ili sloga. Ova forma mucanja se obično javlja na početku manifestovanja simptoma.
Tonično mucanje se ispoljava u vidu jačih grčeva govornih organa (i-dem, p-ut), karakteristična je pojava dugih pauza.
Postoji i kombinovana forma mucanja gde su prisutne obe prethodno navedene.
Na kojim glasovima se najčešće javlja?
Najčešće se javlja na plozivima (P,B,T,D,K,G,), afrikatima (C,Č,Ć,DŽ), nazalima (M,N,NJ), frikativima (S,Z,Š,Ž,F,V) i vibrantu R.
Socio-emocionalni problemi
Dete postaje razdražljivo, otuđuje se i osamljuje. Nekada trpi zadirkivanje i podsmevanje od strane vršnjaka. Dete postaje sve više svesno svog problema, što dalje utiče na pogoršanje njegovog govora.
Uz adekvatan logopedski tretman i podršku socijalne sredine, a pre svega porodice, mucanje se može uspešno prevazići!
Klasifikacija mucanja
Fiziološko mucanje
Fiziološko mucanje se javlja između druge i treće godine. Dete često zastajkuje u govoru, ponavlja pojedine glasove, slogove ili reči. U tom periodu vrlo je važan odnos roditelja i okoline prema detetu i načinu na koji ono govori. Strpljenje, dobar govorni uzor, usporeni i smireni razgovori unutar porodice su dobri načini ophođenja . Najvažnije je da se ne reaguje i detetu ne skreće pažnja na njegov govor jer dete nije ni svesno da zamuckuje. Ukoliko se ovi saveti poštuju fiziološko mucanje može proći spontano.
Primarno mucanje
Slično je fiziološkom mucanju, ali su zastoji više izraženi i dete češće ponavlja glasove i slogove. Dete nije svesno svog nepravilnog načina govorenja, ne napreže se u govoru niti ga izbegava. Međutim, takav način govora počinje da privlači pažnju okoline. Dete vrlo brzo može razviti pravi oblik mucanja ukoliko postane svesno svog načina govorenja, odnosno ako mu se skrene pažnja.
Sekundarno mucanje
Osnovne karakteristike ovog mucanja su:
- mucanje pokazuje opštu muskularnu napetost celog tela , a posebno govornih organa
- dete koje muca počinje da se boji govora i pojedinih govornih situacija
- razvija se svest o sopstvenoj ličnosti kao o osobi koja muca
- javljaju se tikovi i odbrambeni i pokreti
- razvija se disritmija između disanja, fonacije, artikulacije i govorno-misaonih tokova
- mucanje ima povratno dejstvo na psihu deteta: strah od govora - jače mucanje - sve veći osećaj neugodnosti - pojačavanje straha od govora
Ukoliko se ne preduzimaju nikakve mere mucanje može postati sve gore.
Abruptno (akutno) mucanje
Nagla pojava mucanja se javlja kao reakcija na psihičku ili fizičku trauma (preveliki strah, uzbuđenje...). Ovo mucanje ostaje akutno od 7 do 14 dana od momenta nastanka, zbog toga što se u to vreme još nije razvilo naučeno ponašanje i drugi propratni simptomi. Zato je potrebno da se roditelji što pre jave logopedu kako bi se izbegla pojava ostalih simptoma i kako se mucanje ne bi produbilo. Svako abruptno mucanje može da se razreši i u začetku zaustavi ako se roditelji odmah jave za pomoć.
Metode koje primenjujemo u tretmanu mucanja su
- Švarcova metoda - Tehnika pasivnog izdaha
- Metoda prof.dr Cvetka Brajovića – Svesna sinteza razvoja