Specifični tretmani se realizuju kod dece sa onim oblicima razvojnih i govorno-jezičkih poremećaja koji zahtevaju pojačanu dinamiku tretmana. Veoma često sadrže kombinaciju logopedskih tretmana baziranih na bihejvioralnim metodama, senzornu integraciju i reedukaciju psihomotorike.
ABA je naučno dokazana metoda koja ima značajnu praktičnu vrednost u tretmanu dece sa autizmom i drugim razvojnim poremećajima. Višedecenijska istraživanja su pokazala da su deca koja su od ranog uzrasta bila uključena u ABA tretman ( u trajanju od dve godinei više) pokazala veliki napredak na planu komunikacije, socijalnih interakcija, učenja i razumevanja govora u odnosu na decu koja su počela kasnije ili su bila u okviru nekog drugog programa. Smatra se nedvosmisleno najefikasnijom u odnosu na druge metode koje se primenjuju u radu sa osobama iz autističnog spektra.
Šta znači skraćenica ABA?
ABA (Applied Behavior Analysis) – primenjena analiza ponašanja
Primenjena - znači da podrazumeva primenu principa i teorije na socijalno ponašanje
Analiza - neko ponašanje se prati, meri, procenjuje se koliki je napredak prilikom učenja novog ponašanja
Ponašanja - znači da se oslanja na naučene zakonitosti ponašanja.
Zakoni ponašanja: ponašanje koje je potkrepljeno ili nagrađeno će se češće javljati, a ponašanje koje nije potkrepljeno će se smanjiti ili ugasiti.
Procena, plan i program
Na osnovu detaljne procene razvoja deteta prema uzrasnim normama, mere se razvojni miljokazi pomoću standardizovanih testova, prave se individualni programi koji sadrže precizne ciljeve za svaku posebnu veštinu. Procenjuje se zahtevanje, imenovanje,razumevanje, vizuelna percepcija, samostalna igra,socijalno ponašanje,igra u društvu,motorna imitacija, vokalna imitacija, spontano vokalno ponašanje,intraverbali (odgovaranje na pitanja, nastavljanje započete rečenice), ponašanje u kolektivu /grupi, lingvistička struktura, čitanje i pisanje.
Posebno se procenjuju prepreke koje negativno utiču na detetovo učenje (nemogućnost zahtevanja, loša instrukcijska kontrola, negativno ponašanje, teškoće imitacije, teškoće vizuelne percepcije, loše razumevanje, zavisnost od prompta, teškoće generalizacije naučene veštine u novim situacijama).
Aba se odvija po visoko strukturisanim programima za razvoj govorno-jezičkog, socio-emocionalnog i kognitivnog razvoja koji se prave za svako dete posebno u skladu sa individualnim potencijalima. Svaka veština se raščlanjuje na sitne delove i podučava intenzivno dok se ne savlada, tokom učenja koriste se potkrepljivači i nagrade, primenjuje se korekcija greške kao i fizička podrška i verbalna pomoć. Kasnije,kako dete postane sigurnije u izvođenju određene veštine, terapeut smanjuje podršku i prestaje da je pruža, te se osvrće ka generalizaciji naučene veštine i njenoj primeni u različitim situacijama.
ABA metoda i rana intervencija
Intenzivan i sveobuhvatan ABA program bi trebalo da se sprovodi najmanje 20-40 časova nedeljno. Potrebno je uključiti dete u intenzivne programe koji se odnose na socijalne veštine, veštine komunikacije, veštine samopomoći , čitanje i pisanje što ranije jer se intervencija u ranim uzrastima pokazala značajno efikasnijom u odnosu na decu koja su se kasnije uključila.
Generalizacija naučenih veština
Posebno se ističe rad sa roditeljima koji predstavljaju bazu čitavog procesa. Važno je da sve osobe iz detetovog užeg, ali i šireg okruženja budu upućene u ovu metodu kako bi se povećala uspešnost učenja veština i postigla njihova generalizacija.
Tretman senzorne integracije se preporučuje kod dece sa senzornim smetnjama. Tretman senzorne integracije obavlja sertifikovani senzorni pedagog u specijalno opremljenom prostoru (senzornoj sobi).
Reedukacija psihomotorike je način prevežbavanja iskustava deteta. Reedukacija psihomotorike se služi pokretom kako bi sa njim obnovio senzomotorno i psihomotorno iskustvo koje dete ne razume dovoljno. Tokom izvođenja vežbi reedukacije psihomotorike važno je imenovati svaki pokret i osećanje koje se proživljava na času kako bi aktivnost psihomotorike postala svesna. Dete ponovo doživljava iskustva koja ranije nisu bila dovoljno definisana.